O Doboju i Dobojskoj tvrđavi

Vidi prethodnu temu Vidi sljedeću temu Go down

O Doboju i Dobojskoj tvrđavi

Komentar  Admin on Fri 10 Sep - 0:29:00

Istorija biljezi najstarije naseobine po bregovima Ozrena, Trebave i Krnjina vec tokom starog kamenog doba. Nesto vise istorijskih podataka sacuvano je iz nove ere kada u ovaj kraj stizu Rimljani.

Oko usca Usore u Bosnu o­ni grade veliki fortifikacijski objekat, potvrdjujuci time komunikacijski znacaj ovoga kraja, sto ce do danas ostati njegova bitna karakteristika. U vise od cetiri vijeka boravka na ovim prostorima Rimljani su izgradili, izmedju ostalog, vojno utvrdjenje za oko cetiri-pet hiljada vojnika, a u nepostrednoj blizini i civilno naselje. Ostaci vojnog stacionara i civilnog naselja vidljivi su i do danas. o­ni predstavljaju jedno od najstarijih naselja gradskog tipa u sjevernoj Bosni.

U sedmom vijeku, nakon dolaska Slavena u ove krajeve, najznacajnije naselje je takodje na uscu Usore u Bosnu, gdje su nadjeni mala crkva i groblja. Slaveni u prvo vrijeme nisu podizali gradove - utvrdjenja. I o­ne koje su zatekli, rimljanske, vrlo rijetko su koristili. Tek mnogo kasnije podrucje oko usca Sprece u Bosnu dobilo je svoj utvrdjen grad na obali rijeke Bosne, sagradjen oko tri kilometra sjeverno od rimskih gradnji na Usori. Dosta uzak prostor koji je bio na raspolaganju graditeljima utvrdjenja nije dopustao mogucnost za gradnju objekata vecih razmjera. Osnovu cini kamena glavica brezuljka od zelenosivog dijabaza. Tri strane tvrdjave okrenute koritu rijeke Bosne ruse se liticama sasvim okomito. Jedino cetvrta, na sjeverozapadnoj strani, povezana je bregovima u pozadini.

Gradnja srednjovijekovne dobojske tvrdjave zapoceta je u prvim decenijama 14. vijeka, vjerovatno u vrijeme bana Stjepana II Kotromanica. U gradnji tvrdjave razlikuju se dvije faze: ranija starobosanska i kasnija turska. Neimari tvrdjave su izgradili najvisi dio glavice sa oborom i prilazom u obliku izduzenog trougla. Na uglovima zidova napravljene su tri kule. Ulaz u tvrdjavu je sa sjevroistocne kule na kojoj nije bilo vrata nego se saobracaj obavljao penjanjem preko ljestava. Dobojska tvrdjava je imala namjenu i znacaj strazarnice, isturene prema sjeveru od sredisnjih bosanski teritorija.

U poznatim pisanim dokumentima dobojska tvrdjava pominje se 1415. godine, kada su bile brojne trzavice izmedju bosanskih feudalaca u koje se umijesao i madjarski kralj Sigismund, a potom i Turci.
Mada se u dokumentu spominje samo tvrdjava, na postojanje naselja Doboj upucuje cinjenica da unutar tvrdjave nije bilo crkve nego je o­na bila ispod tvrdjave, na sedlu prema brezuljcima. Na temelju crkve Turci su izgradili dzamiju.
Nije poznato koje su godine Turci zauzeli Doboj, a sledeci pisani dokument iz 1503. godine zatice tvrdjavu u turskim rukama. Ovaj dokument je, u stvari, tursko-madjarski ugovor o miru.U drugoj polovini 17. vijeka Turci se povlace iz Srednje Evrope, a posto je Doboj opet blizu granicnog pojasa, Turci obnavljaju tvrdjavu. Dogradnja tvrdjave sastojala se u popravci porusenih srednjovjekovnih zidova, te je sagradjena ulazna kula sa prilaznim stepenistem. Uz istocni zid sagradjena je mala cetvorouglasta kula, a najvaznije promjene vide se na sjevernozapadnoj kuli. o­na je dobila prostor za smjestaj topova. Turskog porijekla je i barutana, cetvrtasta gradjevina u gornjem dijelu tvrdjave.
U velikom ratu (1683-1699) dobojska tvrdjava se oktobra 1697. godine morala predati austrijskoj vojsci pod Eugenom Savojskim.
Doboj je od 1716. do 1718. ratno popriste, kao i vijekovima prije, u austrougarsko-turskom ratu, kada je bio spaljen, a tvrdjava zauzeta.
Oko 1740. godine Turci su u dijelu tvrdjave napravili tamnice.
Devetnaesti vijek bio je period velikih promjena u Bosni. Prvi srpski ustanak rezultirao je stvaranje nove drzave u susjedstvu. U vrijeme ovih ratova dobojska tvrdjava je ojacana sa 11 topova.
Drugu polovinu devetnaestog vijeka odlikuje okupacija Bosne i Hercegovine od strane Austrougarske. U ovom periodu tvrdjava gubi svoj znacaj.
Dobojska tvrdjava danas predstavlja dobro ocuvan kulturno-istorijski spomenik i rado posjecen turisticki objekat, ali bez potrebnih turisticko-ugostiteljskih i drugih sadrzaja.


Admin
Admin

Broj komentara : 14
Join date : 2009-04-26

Vidi profil korisnika http://bc-net.bosnianforum.com

Na vrh Go down

Vidi prethodnu temu Vidi sljedeću temu Na vrh


 
Permissions in this forum:
Ne možete odgovoriti na teme ili komentare u ovom forumu